Hipertrofična kardiomiopatija (HCM) je primarno oboljenje srca sa hipertrofičnom i i nedilatiranom levom komorom, u odsustvu srčanih ili sistemskih oboljenja koji mogu da prouzrokuju značajnu hipertofiju leve komore. Učestvovanje u sportu povećava rizik od iznenadne srčane smrti kod pacijenata sa HCM i ova bolest predstavljaja najčešći uzrok svih smrtnih slučajeva kod sportista u SAD.

Dijagnoza

Klinička dijagnoza pojedinaca sa suspektnom HCM zasniva se na ličnoj i porodičnoj anamnezi, fizikalnom pregledu, EKG-u i ehokardiografiji.

Dvanaestokanalni EKG. Kod većine pacijenata (75-95%) sa HCM postoje EKG abnormalnosti uključujući značajno povećanje voltaže R ili S talasa, dubok ili produžen Q talas, duboko invertovan T talas. EKG abnormalnosti obično prethode razvoju hipertrofije leve komore i stoga abnormalni EKG povećava sumnju kod članova porodice pacijenata sa HCM. Međutim, utrenirani sportisti bez evidentnog kardiovaskularnog oboljenja takođe mogu pokazati slične EKG abnormalnosti (videti: Izolovane promene EKG-a)

Ehokardiografija. Obično, HCM se dijagnostikuje kada je zadebljanje zida leve komore > 13mm, ali može biti i znatno veće, uglavnom sa asimetričnom distribucijom i oštrom granicom zahvaćenog segmenta. Hipertrofija leve komore postaje uočljiva tokom adolescencije sa rastom tela, ali se kod nekih slučajeva ne može uočiti pre srednjeg životnog doba. Šupljina leve komore je normalna ili čak smanjenih dimenzija sa abnormalnim ili ponekad bizarnim oblikom. Abnormalnosti dijastolnog punjenja leve komore (dopler eho i tkivni dopler) su prisutni kod većine pacijenata sa HCM i mogu da predhode prepoznavanju hipertrofije leve komore. Druge promene uključuju malformacije mitralne valvule sa elogancijom zalistaka ili nepravilnom insercijom papilarnih mišića.

Kod sportista sa fiziološkom izmenom srca hipertrofija leve komore je simetrična i maksimum zadebljanja ne prelazi 15-16 mm. Šupljina leve komore je uvećana (end-dijastolni dijametar > 55 mm), normalnog je oblika, mitralna valvula je normalno pozicionirana i ne postoje dokazi opstrukcije izlaznog trakta. Punjenje leve komore (procenjeno doplerom) i relaksacija (procenjena tkivnim doplerom) su normalni. Najbitnije serijske ehokardiografske studije pokazuju redukciju zadebljanja zida posle kompletnog prekida treniranja.

Porodični skrining je obavezan u graničnim slučajevima, i identifikacija ovih bolesti kod članova porodice je od dijagnostičke važnosti za HCM. Dodatni kriterijumi uključuju merenje maksimalne potrošnje kiseonika (pik kiseonične potrošnje (VO2max) > 50 ml/kg/min više govori u prilog sportskog srca) Pol je veoma bitan, zato što kod ženskih sportista zadebljanje leve komore obično ne prevazilazi normalne vrednosti (12 mm).

MRI. Magnetna rezonanca srca je takođe indikovana u slučaju identifikovanja atipičnih slučajeva hipertrofije ili atipične HCM.

Molekularna genetika. Brojne mutacije gena koji kodiraju strukturne i regulatorne proteine sarkomera srca uzrokuju naslednu HCM. Zbog značajne genetske heterogenosti bolesti, kompleksnosti i visoke cene tehnika koje zahtevaju vreme, za sada je ograničena rutinska primena genetskih testova u kliničkoj praksi.

Izolovane promene EKG-a. Posebna pažnja trebalo bi da bude posvećena asimptomatskim sportistima sa izolovanim EKG promenama (kao što su značajno povećanje QRS voltaže, difuzna inverzija T talasa, dubok Q talas u prekordijalnim odvodima) koje nagoveštavaju HCM, a u odsustvu morfoloških promena srca i porodične pojave ove bolesti. Dijagnostičke procedure ovih sportista podrazumevaju kompletnu ličnu i porodičnu anamnezu, EKG, ehokardiografiju i Holter EKG monitorning. Kada se isključi postojanje iznenadne srčane smrti ili HCM u porodici, a u odsustvu simptoma bolesti, aritmija i hipertrofije LK, sa normalnim dijastolnim punjenjem/relaksacijom, nema potrebe za isključenjem sportiste iz takmičarskog sporta, ali se savetuju periodični sistematski pregledi.

Preporuke

Videti tabelu 4.

Ukoliko želite da vidite preporuke molimo Vas da se učlanite u USKS da biste mogli besplatno da pristupite našim izdanjima.